Vaginalni mikrobiom i probiotici

Uz crijevni mikrobiom, sve se više govori i o vaginalnom mikrobiomu (tj. mikrobiomu rodnice), a koji predstavlja zajednicu mikroorganizama koja nastanjuje rodnicu. Za razliku od crijeva gdje je poželjna raznolikost, zdrav vaginalni mikrobiom obilježava prevlast jedne skupine korisnih bakterija, tzv. laktobacila. Oni čine prvu liniju obrane intimnog područja i surađuju s lokalnim imunosnim sustavom, a ciljano odabrani probiotici mogu pomoći u očuvanju i obnovi te ravnoteže kad se ista naruši.

Što je vaginalni mikrobiom?

Vaginalni mikrobiom čine mikroorganizmi koji nastanjuju rodnicu, zajedno s njihovim genima i okolišem. Navedeno predstavlja važan ekosustav, a kod zdrave žene reproduktivne dobi u njemu najčešće dominiraju bakterije roda Lactobacillus, osobito Lactobacillus crispatus (L. crispatus), Lactobacillus gasseri (L. gasseri), Lactobacillus jensenii (L. jensenii) i Lactobacillus iners (L. iners).

Laktobacili razgrađuju glikogen iz stanica sluznice i proizvode mliječnu kiselinu (ili laktatnu kiselinu po kojoj su i dobili naziv), a zbog čega je pH u zdravoj rodnici blago kiseo (između 3,8 i 4,5). Takva sredina nepovoljna je za većinu štetnih mikroorganizama. Kada se laktobacili povuku, a mjesto im zauzmu brojne druge (mahom anaerobne) bakterije, nastupa stanje pod nazivom disbioza, i to najčešće u obliku bakterijske vaginoze.

Vaginalni mikrobiom kroz životna razdoblja

Sastav vaginalnog mikrobioma usko je povezan s razinom estrogena. U djetinjstvu je estrogena malo, stoga laktobacili nisu dominantni, a pH je približno neutralan. No s pubertetom sluznica zadeblja i nakuplja glikogen, što omogućuje naseljavanje laktobacila. U reproduktivnoj dobi mikrobiom je relativno stabilan, ali ga privremeno mogu mijenjati menstruacija, spolni odnos i različiti lijekovi.

U trudnoći dominacija laktobacila u pravilu jača, a bakterijska vaginoza povezuje se s većim rizikom od prijevremenog poroda. U menopauzi pad estrogena smanjuje broj laktobacila i podiže pH, što može uzrokovati suhoću, nelagodu i češće infekcije mokraćnog sustava. Upravo zbog toga podrška vaginalnom mikrobiomu nije jednaka u svakoj životnoj dobi, već je treba prilagoditi hormonalnom statusu i potrebama žene.

Kako vaginalni mikrobiom podupire imunitet?

Sluznica rodnice i laktobacili zajedno čine prvu liniju obrane intimnog područja. Stanice sluznice čvrsto su povezane i prekrivene slojem sluzi koji zadržava mikroorganizme, a same proizvode i protumikrobne tvari te protutijela. Laktobacili tu prirodnu barijeru dodatno jačaju.

Najvažniji mehanizam njihova djelovanja je mliječna kiselina koja zakiseljava okoliš te izravno uništava brojne patogene, a ima i protuupalni učinak. Osim toga, laktobacili proizvode bakteriocine i biosurfaktante, tvari koje otežavaju prianjanje štetnih bakterija i gljivičnih uzročnika na genitalnu sluznicu. Zauzimanjem prostora i hranjivih tvari djeluju na taj način kroz tzv. mikrobni antagonizam, a 'komunikacijom' sa stanicama imunosnog sustava pomažu održavati nisku razinu upale (tako da organizam reagira kada je to potrebno, ali ne i pretjerano).

Disbioza je, s druge strane, povezana s tihom, kroničnom upalom. Bakterije koje prevladavaju kod bakterijske vaginoze, poput vrste Gardnerella vaginalis, stvaraju zaštitni sloj (biofilm) i enzime koji razgrađuju zaštitnu sluz, čime posljedično slabe barijeru sluznice. Upalni signali pritom privlače imunosne stanice u sluznicu, što može olakšati ulazak pojedinih patogenih uzročnika. Zbog toga se narušen vaginalni mikrobiom povezuje s većom osjetljivošću na spolno prenosive infekcije, duljim zadržavanjem infekcije humanim papilomavirusom (HPV), infekcijama mokraćnog sustava, ali i potencijalnim komplikacijama u trudnoći.

Narušena ravnoteža vaginalnog mikrobioma

Jedan od najvažnijih čimbenika je uporaba antibiotika, koji uz uzročnika bolesti uništavaju i laktobacile; zato se gljivična infekcija često javi nakon terapije antimikrobnim lijekovima. Ravnotežu narušavaju i pretjerana higijena (ispiranje rodnice, mirisni gelovi i sprejevi), nezaštićeni spolni odnosi i nova partnerstva, hormonske promjene, pušenje, kronični stres, šećerna bolest te uska odjeća od sintetičkih materijala.

Bakterijska vaginoza tipično se očituje rijetkim, sivkasto-bijelim iscjetkom i neugodnim mirisom nalik na ribu, često izraženijim nakon spolnog odnosa, a ponekad prolazi i bez simptoma. Gljivična infekcija (najčešće uzrokovana gljivičnom vrstom Candida albicans) očituje se jakim svrbežom, peckanjem i crvenilom, uz gust bijeli iscjedak bez neugodnog mirisa.

Budući da se navedeno stanja liječe različito, samodijagnosticiranje nije preporučljivo. Ponavljajuće tegobe, simptomi u trudnoći, bol u trbuhu ili povišena temperatura razlog su za pregled kod liječnika. Uz to, na narušen vaginalni mikrobiom mogu upućivati i učestale infekcije mokraćnog sustava.

Probiotici kao ciljana podrška vaginalnom ekosustavu

Probiotici su živi mikroorganizmi koji, uneseni u odgovarajućoj količini, imaju povoljan učinak na zdravlje. Budući da se zdrav vaginalni mikrobiom temelji na laktobacilima, probiotici s odabranim sojevima laktobacila danas su jedan od najistraživanijih načina njegova očuvanja i obnove. Njihov je cilj vratiti 'dobre' bakterije, ponovno zakiseliti okoliš i ojačati prirodnu barijeru sluznice.

Učinak probiotika specifičan je za soj, stoga je važno koji su točno sojevi u proizvodu te jesu li ispitani upravo za vaginalno zdravlje. Među najbolje istraženima su kombinacija L. rhamnosus,  Limosilactobacillus reuteri te L. crispatus. Uz to se jako dobrom pokazala i kombinacija više različitih vrsta odjednom, kao što su L. acidophilus, L. fermentum, L. gasseri, L. paracasei i L. rhamnosus.

Postoji i razlika u oblicima probiotika. Vaginalni oblici (kapsule, vagitoriji) djeluju izravno na mjestu primjene; primjerice, primjena soja L. crispatus CTV-05 nakon liječenja bakterijske vaginoze značajno smanjuje broj ponovnih infekcija. Oralni oblici djeluju putem tzv. osi crijevo/rodnica: to znači kako dio bakterija preživi prolazak kroz probavni sustav i naseli rodnicu, što je pokazano za različite sojeve koji se koriste u oralnim pripravcima.

Kada i kako primijeniti probiotike?

Probiotici se preporučuju tijekom i nakon antibiotske terapije, kao dodatak liječenju bakterijske vaginoze ili gljivične infekcije, za sprječavanje ponavljajućih infekcija te u menopauzi. Nisu zamjena za liječenje, već potpora u čitavom procesu. Pri odabiru treba provjeriti jesu li navedeni točni sojevi i broj živih bakterija (CFU), a učinak se obično očekuje nakon nekoliko tjedana redovite primjene. U trudnoći i kod oslabljenog imuniteta savjetuju se prethodne konzultacije s liječnikom ili ljekarnikom.

Fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta i kefira dobar su dio prehrane, ali ne mogu zamijeniti ciljano odabrane sojeve u točno određenoj dozi. Probiotici se generalno smatraju sigurnima i dobro se podnose, pa se mogu uzimati i dulje vrijeme, napose kod žena sklonih ponavljajućim infekcijama.

Važne svakodnevne navike i kako još podržati vaginalni mikrobiom

Uz probiotike, ravnotežu vaginalnog mikrobioma mogu poduprijeti i određeni pristupi koji ih nadopunjuju. Prebiotici su tvari koje služe kao 'hrana' korisnim bakterijama; u kontekstu intimnog zdravlja ispituju se primjerice laktuloza i određeni oligosaharidi, a koji pogoduju rastu laktobacila (sprječavajući istovremeno rast štetnih bakterija). Kada se probiotici i prebiotici nađu u istom proizvodu, govorimo o sinbioticima, čija je svrha istodobno unijeti korisne bakterije i osigurati im uvjete za razmnožavanje.

Postbiotici su neživi produkti mikroorganizama koji i dalje imaju povoljan učinak na organizam. U rodnici je najvažniji primjer upravo mliječna kiselina, pa se gelovi s mliječnom kiselinom koriste za ponovno zakiseljavanje okoliša; primjerice nakon menstruacije, spolnog odnosa ili antibiotske terapije. U postbiotike se ubrajaju i bakteriocini te drugi metaboliti laktobacila, a koji mogu smanjiti upalu i ojačati barijeru sluznice.

Jednako su važne i svakodnevne navike. Rodnica ima sposobnost samočišćenja, stoga je za intimnu higijenu dovoljno vanjsko pranje mlakom vodom ili blagim sredstvom prilagođenog pH - bez ispiranja rodnice te bez mirisnih gelova i sprejeva. Korisno je nositi pamučno rublje, izbjegavati dugotrajno nošenje uske odjeće i mokrih kupaćih kostima. Naposljetku, uravnotežena prehrana bogata vlaknima, voćem i povrćem, dovoljna količina sna, upravljanje stresom i nepušenje podupiru otpornost cijelog organizma, a budući da su crijevni i vaginalni mikrobiom povezani, ono što koristi crijevima posredno koristi i rodnici.

Zaključak

Vaginalni mikrobiom u kojemu dominiraju laktobacili ključan je za zaštitu intimnog područja i regulaciju lokalnog imunosnog odgovora. Njegove se potrebe mijenjaju kroz život, a ravnotežu lako narušavaju antibiotici i neodgovarajuće navike. Uz zdrave navike, ciljano odabrani probiotici s klinički ispitanim sojevima danas su jedan od najvažnijih alata za njegovo očuvanje i obnovu. Valja naglasiti kako je briga o vaginalnom mikrobiomu važan korak prema snažnijoj obrani organizma i dugoročnom zdravlju žene.

Literatura

1. Anahtar MN, Gootenberg DB, Mitchell CM, Kwon DS. Cervicovaginal Microbiota and Reproductive Health: The Virtue of Simplicity. Cell Host Microbe. 2018;23(2):159-168. doi: 10.1016/j.chom.2018.01.013.
2. Cohen CR, Wierzbicki MR, French AL, Morris S, Newmann S, Reno H, Green L, Miller S, Powell J, Parks T, Hemmerling A. Randomized Trial of Lactin-V to Prevent Recurrence of Bacterial Vaginosis. N Engl J Med. 2020;382(20):1906-1915. doi: 10.1056/NEJMoa1915254.
   
3. Eleutério Junior J, Giraldo PC, Eleutério RMN, Teófilo CR. The Human Vaginal Virome: Composition, Microbiome Interactions, and Implications for Bacterial Vaginosis, HPV Persistence, and Preterm Birth. Microorganisms. 2026;14(9):2055. doi: 10.3390/microorganisms14092055.