Peludne alergije, onečišćenje zraka i kvaliteta života

Alergija ili preosjetljivost je neuobičajena i prekomjerna reakcija imunološkog sustava na različite, inače neškodljive, čimbenike okoliša. Razne čestice biološkog podrijetla prisutne u zraku, kao što su pelud i gljivične spore, su glavni uzročnici respiratornih bolesti, prvenstveno alergijskog rinitisa i astme te konjunktivitisa. Biološke čestice - aeroalergeni su bakterije, virusi, alge, spore gljiva, fragmenti hifa, fekalni peleti grinja, sitne životinje, čestice manje od 0,01 µm, stanični materijal i peludna zrnca. Pelud prisutan u zraku definiran je kao najsnažniji prirodni aeroalergen i najčešći uzročnik alergijskih bolesti dišnog sustava.

Utjecaj klimatskih promjena

Neosporno klimatsko zagrijavanje nameće pitanje utjecaja tih promjena na žive organizme, a pelud se smatra osjetljivim bioindikatorom reakcija biljaka na klimatske promjene. Posljednjih godina brojne studije ukazuju na utjecaj klimatskih promjena na cvjetanje biljaka, a s time i na količine peluda u zraku. Uočeno je, direktno ili indirektno, uzajamno djelovanje utjecaja urbanizacije na trajanje peludne sezone i peludne koncentracije, dnevni ritam, rast biljaka u ruralnim i prigradskim područjima. U urbanim područjima cvjetanje/polinacija biljaka često započinje dva do četiri dana ranije nego u okolnom ruralnom području.

Vrsta i količina peludi u zraku ovisne su o godišnjem dobu i geografskoj regiji. Zahvaljujući svakodnevnom praćenju pojavnosti i razina koncentracije alergenog peluda u zraku, zabilježen je trend ranijeg cvjetanja biljaka kao što su joha, lijeska i čempresi čija je pelud prisutna u zraku već u siječnju.

Peludne alergije ne možemo isključivo povezivati s dolaskom proljeća. Informacije o vrstama i razinama koncentracije peluda u zraku su alergičnim osobama od izuzetnog značaja i dostupne su putem mrežnih stranica zavoda za javno zdravstvo u obliku regionalnih peludnih kalendara i svakodnevne peludne prognoze.

Uzročnici sezonskih alergija

U svijetu je prepoznato stotinjak biljnih vrsta koje posjeduju alergenu pelud, a na razini Europe od izuzetnoga je značaja 12 biljnih vrsta. Osim peluda prirodni izvor aeroalergena su i spore gljivica. Procjenjuje se da je tri do 10 % ljudi širom svijeta razvilo alergije na spore gljivica. Istovremena izloženost peludi i sporama gljivica, značajno pojačava simptome alergijskog rinitisa i astme. U toj situaciji, alergične osobe obično pokazuju teže kliničke simptome nego ukoliko su izložene samo jednom alergenu. Učinak je izraženiji kod osoba s alergijom koji žive u urbanim područjima gdje je onečišćenje zraka veće nego u ruralnoj sredini. Zbog istovremene izloženosti opterećenje alergijskom upalom se povećava što povećava učestalost hospitalizacija, posjeta hitnoj pomoći i pogoršanja astme.

Simptomi alergija na pelud obično su sezonski jer su povezani s vremenskim obrascima ispuštanja peludi u atmosferu. Najčešći simptomi su kihanje, začepljenje, curenje i svrbež nosa, suzenje, pečenje i svrbež očiju, osjećaj pritiska u sinusima, teško disanje, suhi kašalj, svrbež grla i osjećaj grebanja u grlu te umor i poteškoće s koncentracijom i snom.

Zašto su pojedine biljke alergene - alergeni potencijal biljaka

Biljka mora ispuniti sljedeće kriterije da bi bila alergena:

• sadržavanje alergenih spojeva u peludom zrncu koji u doticaju sa sluznicom izazivaju alergijsku reakciju,
• proizvodnja peluda u ogromnim količinama,
• oprašivanje vjetrom (anemofilija),
• rasprostranjenost.
  

Alergološki značajne biljke i spore gljivica

Breza posjeduje pelud s najvećim alergenim potencijalom. Procjenjuje se da je u središnjoj i sjevernoj Europi 10 do 20 % osoba alergično na pelud breze. Visoko alergenu pelud posjeduju lijeska i joha. Na Mediteranu visoki alergeni potencijal posjeduje pelud masline i čempresa.

S obzirom na svoju kozmopolitsku rasprostranjenost i značajnu sposobnost proizvodnje peluda raznih vrsta porodica trava glavni je izvor alergenog peluda. Oko 20 % svjetskog vegetacijskog pokrova sačinjavaju trave, većina biljaka se oprašuje vjetrom dok se mali broj oprašuje kukcima. Procjenjuje se da je najmanje 40 % alergičnih osoba senzibilizirano na alergene peluda trava.

U Srednjoj Europi i u kontinentalnom dijelu Hrvatske sve su učestalije alergije na pelud korova, u prvom redu na pelud ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.). Crkvina (Parietaria sp.) je izuzetno alergena biljka uglavnom u mediteranskom području, a pelud je prisutna u zraku gotovo tokom cijele godine. U Europi je pelin široko rasprostranjen te je učestalost senzibilizacije na pelud pelina oko tri do 10 %.

Spore gljivica su sveprisutna komponenta atmosfere, lako su prenosive zrakom, a koncentracije u zraku se mijenjaju ovisno o meteorološkim uvjetima, geografskom položaju i dostupnosti supstrata za rast. Rodovi Cladosporium i Alternaria su najproučavanije gljivične spore zbog njihovih patogenih, fitotoksičnih i aeroalergenih svojstava.

Peludne alergije i onečišćenje zraka

Peludne alergije i onečišćenje zraka povezani su na više razina i utječu na zdravlje dišnog sustava. Jedan od glavnih izvora onečišćenja u gradovima je zagađenje zraka lebdećim česticama koje može uzrokovati niz akutnih i kroničnih oboljenja ljudi. Dokazano je da lebdeće čestice manje od 10 μm prisutne u zagađenom zraku imaju ulogu u prenošenju peludnih zrnaca duboko u dišne puteve služeći im kao “nosači”. Pri odgovarajućim uvjetima npr. pri visokoj vlažnosti zraka, topivi spojevi polutanata mogu uzrokovati oslobađanje alergena i gomilanje na površini peludnog zrnca. To se posebno odnosi na pelud trava koji je sklon raspadanju pri određenim vremenskim uvjetima kao što je kišno i olujno vrijeme što značajno utječe na rizik od respiratornih alergijskih bolesti uključujući astmu uzrokovanu grmljavinskom olujom. Prizemni ozon, lebdeće čestice i sumporni dioksid uzrokuju upalu dišnih puteva povećavajući propusnost te olakšavaju prodiranje peludnih zrnaca u mukoznu membranu i povećavaju interakciju istih sa stanicama imunološkog sustava. Zagrijavanje atmosfere i povećanje atmosferskog CO₂ povećavaju produkciju peluda ambrozije zbog povećanja broja cvjetnih klaseva po biljci.

Povezanost sezonskih alergija i hrane

Osim alergijskog rinitisa, astme i konjunktivitisa, pelud je odgovoran za razvoj simptoma kod alergičnih osoba na određene namirnice. Oralni alergijski sindrom (OAS) je alergijska reakcija koja se javlja nakon konzumacije svježeg voća i povrća u osoba s alergijom na pelud biljaka. Simptome OAS-a uzrokuje svježa hrana, dok kuhana, smrznuta ili kemijski obrađena ne. Na primjer, uz pelud pelina povezana je i alergija na hranu, poznata kao pelin-celer sindrom, a uz pelud ambrozije povezana je križna reakcija na krastavac, tikvice, banane i lubenice.

Osobe senzibilizirane na određeni tip alergene peludi mogu reagirati i na drugi tip peludi bez da su ranije s njim bili u kontaktu. Zbog križne reakcije moguće je produžavanje simptoma alergijske reakcije i na razdoblje kad pelud na koji je osoba alergična nije prisutan u zraku. Isto je najbolje vidljivo na primjeru različitog vremena cvjetanja/polinacije breze (ožujak i travanj) i pitomog kestena (cvate u lipnju i srpnju) ili breze i ambrozije (cvate u kolovozu i rujnu). U novije je vrijeme veliku pozornost privukla i alergija na soju koju povezuju s alergijom na pelud breze jer se sojini proizvodi promoviraju kao zdrava hrana i mnogim europskim zemljama se konzumiraju u sve većim količinama.

Uloga urbanog drveća u razvoju peludnih alergija

Uloga urbanih zelenih površina prestala je biti samo dekorativna i postala je bitan element u svakom održivom gradskom modelu. Urbano drveće igra glavnu ulogu u stvaranju ekosustava povezanih s poboljšanjem kvalitete zraka, ali ima i drugu, „lošiju“, stranu jer određeno urbano zelenilo utječe na razvoj alergijskih bolesti.

U urbanim sredinama masovna sadnja određenih biljnih vrsta dovodi do velikih izvora monospecifične peludi (pelud jedne biljne vrste) u zraku što pridonosi povećaju alergenog potencijala grada i izravno utječe na rizik od obolijevanja od peludnih alergija.

Alergeni potencijal grada povećava se između ostalog i zbog interakcija alergenoga peluda i onečišćujućih tvari u zraku (pelud, ozon, PM₁₀).

Povezanost sezonskih alergija i mentalnog zdravlja

Mnoge studije sugeriraju utjecaj alergije i na mentalno zdravlje koji se očituje razvojem depresije, anksioznosti i poremećaja spavanja. Narušena kvaliteta sna i kognitivnih funkcija značajan je čimbenik smanjenje radne učinkovitosti i povećane odsutnosti iz škole, što rezultira neizravnim troškovima većim od onih uzrokovanih astmom. Međutim, u usporedbi s javnozdravstvenim interesom vezano uz utjecaj zagađenja zraka na zdravlje, utjecaj sezonskih alergija uzrokovanih peludom i sporama gljivica na zdravlje je neopravdano slabije izražen.

Kontakt s aeroalergenima kao što su pelud i spore gljivica ne možemo izbjeći, ali možemo primijeniti osnovne osobne mjere samozaštite. Uz svakodnevno informiranje o dinamici alergenog peluda u zraku, važnu ulogu ima i planiranje razvoja zelene infrastrukture u urbanim sredinama. Zelena infrastruktura, uspostavljena kao dio strategija prilagodbe klimi, treba razmotriti značaj upravljanja s alergenim biljnim vrstama u urbanim sredinama i bolje razumjeti interakcije aeroalergena s onečišćenjem zraka. Takve informacije su ključne za izgradnju zdravije zajednice u svrhu poboljšanja kvalitete života.